Šta nas ubija?

Na sajtu, our world data, možete pronaći uzročnike smrti od 1990 do 2017, po raznim godinama i kategorijama.

Iako svet živi u strahu od terorista i ratova, od svih ljudi koji su umrli u 2017 godini, svega 0.05% je umrlo od posledica terorističkog napada, 0.21%, od posledica sukoba.

Kada se ti procenti pretvore u konkretne brojke, to onda izgleda ovako: 26.445 je umrlo od posledica terorističkog napada, 129.720 od posledica drugih sukoba, 405.346 je ubijeno u porodičnom nasilju, pljačkama…

Zanimljivo je da je 1,32 miliona ljudi umrlo zbog otkazivanja jetre, 1,37 miliona od dijabetesa, 9,56 miliona od kancera i čak 17,79 miliona zbog kardiovaskularnih bolesti.

S druge strane, 793.823 ljudi je odlučilo da oduzme sopstveni život, 184.934 je umrlo od posledica alkoholizma, a 166.613 zbog posledica narkomanije.

1,24 miliona je umrlo od posledica saobraćajnih nesreća, što je najveći uzročnik smrti kod mladih.

Kada se u obzir uzme faktor rizika, 10,44 miliona ljudi je umrlo zbog posledica koje ostavlja povišeni krvni pritisak, 7,1 milion pušača, 6,53 miliona zbod povišenog šećera u krvi, 4,72 miliona zbog gojaznosti.

Što govori da u modernom svetu, koliko god da strahujemo od raznih od apokalipse i trećeg svetskog rata, najviše ubijamo sami sebe, rizičnim i neodgovornim ponašanjem (tu pre svega spada pušenje, brza i nesmotrena vožnja, preterano konzumiranje šećera).

269.997 ljudi je umrlo zbog gladi, a 4,72 miliona od toga što previše jede.

Ako uzmemo u obzir da je šećer direktan uzročik gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre, dijabetesa, možemo zaključiti da je šećer naš najveći neprijatelj i da bi trebalo nešto preduzeti povodom toga.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa