Građani sveta

Od svog nastanka čovek je bio nomadsko biće. Ljudi su se hranili onim što su našli (voće, povrće, najčešće bobice, orasi, pečurke, insekti) ili onim što su ulovili. Takav način ishrane primorao je čoveka da se kreće sa jednog mesta na drugo pre svega jer bi se vremenom iscrpile zalihe hrane koje su se na određenom području nalazile.

Pre nekoliko milenijuma, ljudska vrsta je prošla kroz nešto što znamo kao poljopriverednu odnosno agrikulturnu revoluciju. Malo po malo, zasađena su prva polja žitarica, pirinča, širom Evroazije, ali i Amerike.

Iako je čovek mislio da je pripitiomio i ukrotio biljku, zapravo je obrnuto. Uzgajanje biljaka primoralo je čoveka da se usidri uz svoje polje žitarica, kako bi ga svakodnevno navodnjavao, branio od korova i životinja.

Nakon svega nekoliko generacija, nomadski život je u potpunosti iščezao i ljudse zajednice su rasle od malih imanja, do velih poseda, pa do nacija i država, i carstava.

Svega nekoliko decenija unazad, i nekoliko generacija, prosečan čovek još uvek nije bilo mnogo pokretljivo biće i zadržao je tradiciju nastalu poljoprivrednom revolucijom.

Brakovi i prijateljstva su se sklapali u istom selu, gradu, a najčešće i u istoj ulici, jer ljudi nisu imali mnogo prilike da upoznaju ljude iz drugih mesta.

Tako su se razvili različiti jezici, ali i različiti dijalekti unutar istih jezika.

Jedino što je primoravalo ljude da se promene svoje prebivalište su velike nedaće poput ratova, gladi, elementarnih nepogoda i sličnog.

Transport se mahom obavljao kolima koja su vukla konji ili druge životinje, a onda se dogodila nova revolucija – industrijska.

Otrkićem parne mašine, transport je postepeno postao sve lakši i današnji prosečan čovek je u mogućnosti da prilično lako obiđe čitav svet.

Tehnološka revolucija nam je omugućila nezamislivo laku komunikaciju i sada smo, ukoliko govorimo zajednički jezik, u mogućnosti da komuniciramo sa ljudima sa bilo kog dela planete.

Stoga, današnje generacije su mnogo pokretljivije. Vrlo je čest slučaj da će neko iz Evrope, danas upoznati nekog iz Azije, Australije, Amerika, otići tamo i sklopiti brak.

Slično tome, vrlo je lako naći posao na drugom kraju sveta i preseliti se, stoga se veliki broj ljudi odluči za tako nešto, posebno ako će taj novi posao, ili osoba koju su upoznali, doneti nešto što sredna u kojoj se određeni čovek rodio i u kojoj je odrastao.

Takvo stanje stvari, iz korena menja ljudske odnose. Oni koji se odluče za nomadski život ili jednostavno za promenu sredine, često ostaju udaljeni od porodice i prijatelja koje su stekli u rodnom mestu.

S druge strane, moderna tehnologija omogućava da ostanemo u svakodnevnom kontaktu. Više ne moramo da čekamo nedeljama na pismo, već poruka od kuće stigne praktično istog momenta, bilo da koristimo mejl ili instant mesindžer; ali ne samo poruka, već i slika i zvuk.

Tako da, svako vreme nosi neke svoje karakteristike, i uz ovaj ubrzan razvoj tehnologije nezamislivo je kako će svet izgledati za 20 godina, jer pre 20, niko nije mogao predvidi ono što imamo danas.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa