Štampa na zahtev

Postoji verovanje da će tehnloški razvoj potisnuti tradicionalnu knjigu iz upotrebe. Takve sumnje su i te kako osnovane; više ne koristimo kamene ploče da zapišemo naše priče, ne koristimo papirus, niti je iko zadužen da prepiše knjigu razmazujući mastilo guščijim perom. Stoga, postoji velika verovatnoća da će buduće generacije čitati knjige isključivo u elektronskoj formi, ali mi možda nećemo dočekati taj dan kada knjiga bude potupuno iščezla iz upotrebe; suviše smo vezani za dodir, miris i listanje knjige. 

Bilo kako bilo, tehnologija je doprinela da se knjiga štampa jeftinije i brže nego ikada. Samim tim, više nije neophodno štampati velike tiraže knjiga koji će da zauzimaju mesto u magacinima, knjižarama, i bibliotekama, što košta mnogo, a pitanje je da li će ikada biti prodate ili pozajmljene.

Umesto toga, postoji nešto što se je u svetu poznato kao štampa na zahtev (print on demand). Umesto da odšampate 1000 primeraka jedne knjige, što je neki industrijski minum, i da skladištite te knjige po raznim magacinima i da ih distribuirate po knjižarama, možete odštampati jedan primerak svaki put kada ga neko bude naručio.

Da biste vodili knjižaru ili biblioteku sve što vam je potrebno je osrednji poslovni prostor, internet konekcija i espreso mašina za štampanje knjiga.

Jedna takva mašina može da odštampa bilo koju knjigu i da je uveže u korice za šest minuta i košta blizu 200.000 američkih dolara.

Zamislite situaciju u kojoj mušterija uđe u knjižaru, pretraži digitalni katalog knjiga, odabere knjigu i vi je odšampate na licu mesta za svega 6 minuta dok zadovoljni kupac pije kafu. 

Zamislite koliko bi koristi škole i fakulteti mogle da imaju od takve jedne mašine? Umesto da se izdavači takmiče da im uvale bezvredne udžbenike, nastavnici i profesori mogu napraviti sami svoj udžbenik koji bi bio prilagođen individualnim potrebama đaka, mogu ga odštampati kad god im zatreba, mogu promeniti njegovu sadržinu kad god požele i sve to bez prolaženje kroz mukotrpan i skup proces  izdavanja, štampanja, skladištenja, distribucije, prodaje tiraža koji bi zadovoljio norme izdavačkih kuća čiji je glavni interes povrat njihovih investicija.

Takve mašine su danas uveliko u upotrebi. Postoji mnogo knjižara na internetu koje zahvaljujući posedu jednog takvog uređaja povezuju milione čitalaca i autora; autori pošalju svoju knjigu jednoj takvoj knjižari, a čitaoci kupe knjigu željenog autora koja im stigne na kućnu adresu. Magično!

Sve to, bez izdavača i njihovih lanaca knjižara koji uzimaju najveći deo profita koji bi trebalo da pripada autorima jer oni ulažu najveći trud u stvaranje knjige, dok izdavači uglavnom ulažu novac u zastarele metode marketinga, skupu proizvodnju knjiga i ograničen broj mesta na policama. 

Zahvaljujući štami na zahtev, od skora je na Amazonu moguće naručiti štampano izdanje romana Krvavo zeleno.

Kada cena proizvodnje takvih mašina bude malo opala i kada tehnologija bude još malo uznapredovala, siguran sam da će svaka obrazovna institucija i svaki grad imati barem jednu ovakvu mašinu.

Jedna od mojih želja da jednog dana kupim jednu takvu mašinu i da otvorim knjižaru/kafić u kojoj će čitaoci moći da uživaju u svojim omiljenim knjigama i omiljenim napicima.

Do tada, pogledajte ovaj kratak video u kom možete videti kako jedna od takvim mašina stvara knjigu za vrlo kratko vreme.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa