Pisanje romana – Dan 85.

Još jednom mogu da potvrdim da je spavanje najbitnija aktivnost u toku dana. Kada se dobro naspavaš mnogo je lakše misliti i koncentrisati se.

Probudio sam se nešto pre 6, i u 7 sam već imao napisanih 1000 reči, a da sam usput sebi skuvao kafu i proveo neko vreme ne radeći ništa.

Morao sam da prepravim neke dijaloge od juče koji su bili, što se na engleskom kaže: “Dialogue on the nose”, ili kada likovi govore ono što im je na umu. Ljudi retko kada govore ono što misle. Najčešće je to umršeno i sakriveno iza raznih tajnih signala koje odašiljemo i koje moramo da naučimo da čitamo.

Sad ta scena izgleda mnogo bolje, ali i dalje nisam siguran da li sam uspeo u potpunosti da je sredim, jer bila je loša čak i za prvi draft i umalo nije odvela roman u pogrešnom smeru.

Razlog zašto se vrlo lako uvučem u loš dijalog jeste što je razgovor propraćen unutrašnjim monolog glavnog lika, jer pišem u prvom licu, i jako je teško prebacivati se sa onoga što lik misli na ono što lik govori, posebno kada si umoran, kao što sam juče bio.

U svakom sluačju, problem je rešen, ali to je nešto na šta ću sledeći put, a posebno u drugom draftu, morati da obratim mnogo više pažnje.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa