Ne mogu, verujem

Rečnik kog koristimo u velikoj meri utiče na uspešnost naših zadataka.

Već sam govorio o tome. Ko hoće nađe načina, i Ako Bog da. Pa, ako želite, osvrnite se na moje prethodne članke na ovu temu.

Koliko puta ste čuli: „Ne mogu bez cigarete“, i koliko to zaista apsurdno zvuči?

Cigareta ne obavlja nikakvu biološku funkciju u našem organizmu. Mnogo nam je bolje bez cigarete, ne sa cigaretom, ali sam proces odvikavanja od cigarete je bolan (prošao sam kroz njega pa znam).

Kada kažemo: „Ne mogu bez cigarete“ ono što stvarno mislimo jeste „ostavljanje cigareta mi nije prioritet i ne želim da prolazim kroz bolan proces ostavljanja cigareta“.

Isto važi i za „Ne mogu da učim“, „Ne mogu da vežbam“, „Ne mogu bez hleba“, „Ne mogu…“ šta god, znači nije mi prioritet i ne želim da prolazim kroz nešto neprijatno.

Druga fraza koja nas sputava i koja nas često dovodi u zabludu jeste: „Verujem“.

„Verujem“ znači da ću ignorisati podatke koji mi govore da ishod možda neće biti pozitivan, i radiću upravo suprotno od onoga što mi zdrav razum nalaže.

Možda deluje obeshrabrujuće kada kažem da bi trebalo izbaciti reč „verujem“ iz upotrebe, jer šta ima loše u tome da verujemo u pozitivan ishod, ili da verujemo u sami sebe?

Braća Rajt nisu verovali da čovek može da leti, oni su znali da uz odgovarajuću tehnologiju, mimikom letenja koje možemo da vidimo u prirodi, čovek može da poleti.

Nikola Kopernik nije verovao da se Zemlja okreće oko Sunca, već je to znao.

Svi drugi su verovali da su braća Rajt i Kopernikus odlepili.

Postoji velika razlika između naučnog pristupa životu, gde se koristimo određenim podacima i prethodno stečenom znanjem da bismo napravili precizna predviđanja u budućnosti, i slepog verovanja u pozitivan ishod.

Kada čovek može veruje da može da leti, najčešće u delirijumu, skočiće sa zgrade da to dokaže.

S druge strane, oni koju znaju da čovek ne može da leti, dokazaće svoju teoriju tako što će pokušati da uzelete sa zemlje.

Verovanje nas dovodi u situaciju da kežemo: „Ja verujem da neću oboleti od kancera, iako pušim“ ili „Ja verujem da ću za mesec dana prodati 10.000 knjiga iako je samo 100 ljudi čulo za mene,“. Verovatnoća, da se tako nešto desi postoji, ali šanse da se tako nešto baš nama desi su vrlo malo, i trebalo bi da ostanemo prizemni, baš kao i oni koji pokušavaju da uzlete sa zemlje.

Postoji verovatnoća da nas udari grom, da nam padne meteor na glavu, ili da dobijemo na lutriji, ali tako nešto ne viđamo svakodnevno.

„Verovati“ znači kockati se, raditi nešto iako sve okolnosti govore da bi trebalo da prestanemo.

Da, vera nam često može biti od pomoći da izguramo svoj projekat do kraja i da taj projekat uspe, ali ako taj projekat uspe to neće biti rezultat naše vere, već našeg rada, baš kao što rezultat braće Rajt, nije bio rezulat njihove vere, već njihovog rada.

Stoga, umesto da kažemo „verujem“ mnogo je bolje reći „znam“, jer kad ćemo u slučaju poraza znati da smo išli nasuprot malim šansama, znaćemo da naš neuspeh neće biti rezultat loše sreće, već će upravo biti rezultat malih šansi.

Umesto da kažemo: „Verujem da će ovaj blog jednog dana postati najčitaniji blog“, mnogo je ispravnije reći: „Znam da je ovaj blog pisan za vrlo malu grupu ljudi koje zanima lični napredak ili ono što ja imam da kažem.“

Ili umesto da kažemo: „Verujem da se neću ugojiti iako jedem mnoštvo čipsa, sladoleda, i slatkiša, jer imam dobar metabolizam.“ mnogo je ispravnije reći: „Znam da ovakva hrana goji, a gojaznost je nešto što dolazi polako, pa se promena primeti tek kada je kasno.“

Kada smo skloni „verovanju“ skloni smo da ignorišemo sve negativne ishode. Astrolozi to vrlo dobro znaju i stoga za savki zodijački znak pišu generički sadržaj u kom će, bez obzira na vaš stvarni zodijački znak, bar 50% izjava biti primenljivo na svakoga, a ako verujete, ignorisaćete ono što na vas nije primenljivo.

Znati nešto, znači analzirati podatke, povezivati znanja u jednu koherentnu celinu i napraviti naučno predviđanje. Ako se ispostavi da nismo bili u pravu, mnogo će nam lakše biti da kažemo – ne znam, i da još jednom sagledamo naše znanje i podatke koje imamo, dok ako u nešto verujemo, nastavićemo slepo da verujemo iako podaci i iskustva govore suprotno; pogledajmo samo religiozne fanatike koji još uvek misle da je planeta stara nešto više od 4000 godina.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa