2 najvažnije veštine

  • engleski jezik
  • korišćenje računara

S obzirom da sam još kao dete stekao veštinu da vladam engleskim jezikom (pre svega mislim na čitanje i slušanje), zaboravio sam kako izgledati nerazumevanje ovog jezika koji je postao globalna norma za internacionalnu komunikaciju.

Kada pokušam da zamislim kako bi mi izgledao život bez razumevanja engleskog jezika to doživljavam kao da mi je oduzeto neko od 5 osnovnih čula; zastrašujuće.

Isto mi je tako zastrašujuće kada se susretnem sa nekim čiji bi problem bio rešen kada bi samo umeo da se vlada ovim jezikom; mogoa bih da ih uputim na vebsajt, na jutjub video, na knjigu, koji nude rešenje za njihov problem, ali su, nažalost, te informacije dostupne isključivo na engleskom jeziku.

Ako imate bilo kakav problem u životu, ako želite da steknete bilo koju novu veštinu, dovoljno je samo u internet pretraživač ukucate „How to…“ odnosno „Kako da…“ i umesto tri tačke stavite predmet vašeg interesovanja, i u 99% slučajeva neko je već postavio slično ili isto pitanje, a neko drugi je odgovorio na to pitanje, ili još bolje, snimio video sa detaljnim uputstvom kako se to nešto radi i taj video je potpuno besplatno dostupan svima.

Možete to da radite i na drugim jezicima, ali nećete baš uvek pronaći odgovor.

Bez obzira u koju zemlju odlazite, znatno će vam biti lakše da se snađete, čak iako se u toj zemlji ne govori engleski, jer ćete uvek naći nekog ko makar natuca taj jezik, a i većina znakova na putevima, u javnim institucijama sadrže informacije na engleskom.

U velikom broju zemalja, engleski je praktično drugi jezik, tu pre svega mislim na skandinavske zemlje, mnoge zemlje istočne evrope, i na sve zemlje koje su nekada bile engleske kolonije, poput Indije, Hong Konga, Singapura…

Svi vodeći univerziteti, bilo da se nalaze u zemljama gde je engleski maternji jezik ili ne, uglavnom imaju progarame za internacionalne studente upravo na engleskom jeziku.

Najkraće rečeno, engleski jezik vam otvara vrata znanja, informacija, i internacionalne komunikacije, koju, zahvaljujući internetu, od skora možete da obavljate i od kuće, što nas dovodi do druge najvažnije veštine 21. veka, a to je korišćenje računara.

Prvi Apple računar napravljen je 1976. godine i od onda se mnogo toga promenilo u svetu računara, ali oni koji su sve vreme bili uz te brze i drastične promene, ostali su u koraku s vremenom.

Računari i internet su oblikovali svet u kom danas živimo, pomogli su nam da radimo stvari koje nismo mogli da zamislimo da ćemo ikada raditi, poput 3D animacije, ili 3D štampe, prenošenje snimka uživo putem uređaja koji nam stane u džep, i mnogo toga još, ali računari i internet su nam takođe omogućili da neke stvari koje smo radili bez njih, sada možema da radimo na njima, mnogo brže i efikasnije; pod uslovom da umemo da ih koristimo, naravno.

Danas, gotovo da ne postoji radno mesto (osim teškog fizičkog rada), koje ne podrazumeva rad na računaru.

Devedesetih, u Srbiji je retko ko imao računar, a da ne pominjem internet, a računari su već tada postojali više od 15 godina i žestoko uticali na promenu sveta u kom živimo. Njihova moć nije bila ni blizu kolika je danas, ali se nazirala jedna revolucija koja nas je polako uvela u eru informacija.

Tek početkom 2000-ih, računari su počeli da se pojavljuju na radnim stolovima mnogih firmi u Srbiji, ali i u domovima.

Ljudi koji su već imali poslove (koji nisu zahtevali upotrebu računara), i koji jednostavno nisu bili zainteresovani da nauče da se služe računarima, nisu ni slutili da će ih to u narednih 10 godina učiniti hendikepiranim za obavljanje bilo kojih poslova koje moderno doba nudi.

Ljudi se računare doživljavali kao nešto za decu, nešto na čemu deca igraju video igre i zabavljaju se, a ne nešto za obavljanje poslova, za komunikaciju, za učenje ili bilo šta korisno i samim tim su ga ignorisali kao što su ignorisali „playstation“ ili bilijarski sto.

I onda, deceniju ili dve kasnije, kada im se na radnom mestu pojavio računar, jer je njihov šef shvatio da će se posao znatno efikasnije obavljati primenom računara, ti ljudi su dobili neku magičnu kuglu koju ne umeju da koriste, imaju strah da će je vrlo lako pokvariti, jer neće baš uvek da ih sluša, i moglo bi se reći da su se odjenom našli u budućnosti poput glavnih junaka filma Posetioci.

Ti ljudi imaju dva izbora;

  • da nauče da koriste računar
  • da pronađu posao koji ne zahteva korišćenje računar (što znači monotoni, fizički poslovi koje računar i mašina još uvek ne mogu da obavljaju)

Ti ljudi, najčešće neće ni jedno ni drugo; nisu spremni da uče, a nisu spremni ni da menjaju, koliko-toliko, dobar posao, za nešto što rađe ne bi radili.

Ako mene pitate, sticanje veštine rada na računaru je norma, baš kao i sticanje veštine razumevanje engleskog jezika, jer baš kao što su ljudi nekada bili hendikepirani bez čitanja i pisanja, oni koji ne razumeju engleski i koji ne umeju da koriste računar su podjednako hendikepirani danas, i to im ostavlja mogućnost da rade vrlo mali broj poslova.

Dakle, ako nemate jednu od ove dve veštine, ili pak obe, sticanje tih veština bi trebalo da vam predstavlja prioritet ako imate želju da radite posao koji će vas na bilo koji način ispuniti.

Zahvaljujući računaru i engleskom jeziku, ja sam potpuno samostalno naučio da napravim vebsajt, da montiram film, da pravim jednostavne animacije, da pravim jednostavne kalkulatore u ekselu, da obradim fotografiju u fotošopu, da dizajniram korice za knjige, da napravim elektronsku knjigu, da napravim poster, flajer, pamflet, da obradim zvuk, da napravim mejl kampanju, da napravim marketinšku kampanju na društvenim mrežama, i mnogo toga još.

Cilj prethodnog pasusa nije da se hvalim šta sve umem da radim već da ukažem na mogućnosti koje postoje upotrebom računara i koja sve vrata mogu da se otvore sticanjem ove dve veštine.

Još jedna prednost posedovanja umeća korišćenja engleskog jezika i korišćenja računara je samopouzdanje da kada se bude pojavilo nešto da ne umem da radim, a neophodno mi je da znam, uvek ću moći da naučim.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa