Dobra stara vremena

Često sebe uhvatimo da mislimo kako je život nekada, u daljoj i ili bližoj prošlosti, bio bolji. U svom filmu, Ponoć u Parizu, Vudi Alen je ovaj termin definisao kao Golden Age Thinking, odnosno verovanje da postoji neko zlatno doba.

Verovanje da postoji zlatno doba, predstavlja pogrešno shvtanje da je neki drugi vremenski period bolji od onoga u kog živimo, odnosno zabludu koju predstavlja um ljudi kojima je teško da se suoče sa bolnom stvarnošću.

Paul, lik iz filma Ponoć u Parizu

Postoje dva načina da se doživi ovaj fenomen:

  • da nostalgično gledamo na doba pre našeg rođenja
  • da nostalgično gledamo na doba u kom smo bili deca, ili mladi

U prvom slučaju sanjarimo o tome kako bi nam bilo mnogo bolje da smo savremenici Hemnigveja, Šekspira, Da Vinčija, Cara Dušana, ili koga god, i u potpunosti ignorišemo nedostatke doba u kojima su ti ljudi živeli; dva svetska rata, kuga, robovlasništvo, sveopšti haos i konstatno ratno stanje, nedostatak električne energije, frižidera, antibiotika, vakcina, moderne medicine uopšte, visok stepen siromaštva, nepismenost, nedostupnost obrazovanja.

U drugom slučaju, verujemo kako je pre 20, 30, 40, 50 godina bilo bolje i opet ignorišemo nedostatke tog doba. Osnovni razlog zašto nam to doba zvuči primamljivije od ovog, jeste zato što smo bili mlađi, imali smo mnogo manje problema, briga, obaveza nego danas, i voleli bismo da se vratimo u tu bezbrižnu mladost.

Ovo doba, u kom smo se, ni krivi ni dužni, našli, ima svoje mane i svoje prednosti, ali za prosečnog čoveka, ima znatno više prednosti nego što je ijedno doba u istoriji imalo i zaista nemamo zbog čega da kukamo.

Dobre stvari su:

Stepen siromaštva manji nego ikada; 10% svetskog stanovništa živi u apsolutnom siromaštvu, na manje od 2 dolara dnevno, dok je taj procenat 1820. godine iznosio zapanjujućih 94%.

Postoji lek ili način za prevenciju većine bolesti koje su nekada odnosile milione života.

Stepen smrtnosti novorođenčadi i porodilja je sveden na statističku grešku.

Deca, u većini zemalja, ne moraju da rade.

Iako potpuna ravnopravnost još uvek nije dostignuta, žene imaju mnogo više prave nego što su ikada imale i više ih niko ne pali na lomači.

Postoji rasna ravnopravnost u većini delova sveta. Amerikanci afričkog porekla su se pre nekoliko godina bunili jer niko od njih nije dobio oskara, a samo 70 godina ranije, ne da niko od njih ne bi mogao da učestvuje u snimanju filma, već ne bi mogao da se vozi autobusom ili da uđe u prodavnicu koju želi. Gledano iz tog ugla, dobro je da se bune zbog oskara, a ne zbog autobusa.

Postoje prava ljudi svih seksualnih opredeljenja; ako tvrdite suprotno, zamislite se u devetnaestom veku i opredelite se kao gej.

Ratova je manje nego ikada.

Sama činjenica da imate uređaj za komunikaciju koji vam stane u džep i da možete da pročitate ovaj tekst istog momenta kada ga objavim je fascinantna.

Zahvaljujući internetu, svako ima mogućnost za besplatno obrazovanje.

I mnoštvo drugih prednosti koje ovo doba pruža.

Naravno da postoje i loše stvari ovog doba, na koje bi trebalo da obratimo pažnju, i koje bi trebalo da korigujemo.

Tu pre svega mislim na uništavanje eko sistema i globalno zagrevanje, industrijsku nezdravu hranu kojom se trujemo, medijsko širenje panike i stresa i lude predsednike država koji poseduju oružija velike destruktivne sile.

Postoje i neke manje stvari koje bi trebalo korigovati, ali ne može se očekivati da se sve odjednom popravi, i dobra stvar je što se na svim problemima radi.

Stoga, pre nego što okrivimo doba u kom živimo za naše probleme, možda bi trebalo sesti i razmisliti šta mi to lično možemo da uradimo da bismo rešili sopstvene probleme, i kada pronađemo odgovor, trebalo bi preduzeti korake ka rešavanju tih problema, jer, kao što se da primetiti, nije problem u vremenu u kom živimo, već u našoj nesposobnosti i nespremnosti da se suočimo sa vlastitim problemima i baš zbog te nesposnobnisti i nespremnosti, pribegavamo tom romantičnom razmišljanju i verujemo da bi život bio mnogo lakši i bolji da smo se samo rodili nešto ranije.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa