Slušanje

Postoje četiri vida komunikacije koje svakodnevno primenjujemo:

  1. govor
  2. pisanje
  3. čitanje
  4. slušanje

Činjenica je da provedemo godine učeći da govorimo, pišemo i čitamo, ali ko može da kaže da je proveo imalo vremena učeći da sluša?

Statistika kaže da je manje 1% populacije prošlo bilo kakav kurs slušanja i taj 1 procenat mahom čine psiholozi čiji je posao da slušaju tuđe probleme.

Svi mislimo da znamo da slušamo, ali većinu vremena dok slušamo razmišljamo o tome šta ćemo da kažemo nakon što naš sagovornik završi svoj govor. I to što ćemo da kažemo je najčešće neki savet koji nije tražen, ili nešto iz naše biografije što ćemo da uporedimo s onim što nam je sagovornik rekao.

Kada slušamo, trebalo bi da budemo empatični; da pokušamo da razumemo ono što nam sagovornik govori. To ne znači da bi sve vreme trebalo da klimamo glavom ili da govorimo „mhm,“ „da,“ i sl. nego da zaista pokušamo da uđemo u cipele našeg sagovornika i da sagledamo svet iz njegove perspektive, vođeni lupom njegovih vrednosti.

Kada nam se sagovornik otvori, on najčešće ne traži savet, već traži da ga neko razume, a mi kao zapete puške pucamo sa nekim savetom ili nekom anegdotom iz našeg života koja bi potencijalno rešila nečji problem.

Ako nismo sigurni da smo razumeli motive našeg sagovornika, trebalo bi da ponovimo ono što nam je rekao kako bismo proverili da smo razumeli ono što nam govori. Naravno, ne bi trebalo ponoviti sve od reči do reči, već bi trebalo ponoviti srž problema i emociju koju taj problem izaziva.

Najslikovitiji prikaz empatičnog razgovora je verovatno scena iz filma Maratonci trče počasni krug, kada je deda spalio Đenku i kada svi nagađaju šta to deda pokušava da kaže.

Pokvarila su ti se kolica pa si besan.

https://www.youtube.com/watch?v=okr7gT5R3rs
Pogledajte na jutjubu

Dobre primer takvog razgovra možete pronaći u knjizi 7 Navika uspešnih ljudi.

Dakle, nije dovoljno slušati, neophodno je razumeti ono što nam sagovornik govori i staviti mu do znanja da smo razumeli i samo tada ćemo steći poverenje sagovornika i samo tada će tražiti naš savet.

U suprotnom, ako mu pružimo savet koji nije tražen, to će biti jednako prosipanju bisera pred svinje.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa