Guska koja nosi zlatno jaje

U svojoj knjizi, 7 NAVIKA VEOMA USPJEŠNIH LJUDI, Stiven R kavi, donosi novi pogled na ovu dobro poznatu basnu.

Za one koji se ne sećaju basne, ona govori o siromašnom seljaki koji je u gnezdu svoje guske pronašao zlatno jaje. Isprva nije verovao da je to pravo zlato, ali se kasnije ispostavilo da to jeste zlato i da je seljaka zadesila velika sreća.

Svakog dana, guska bi snela jedno jaje.

Kasnije, kada se seljak navikao na bogatstvo koje je stekao, nije mu bilo dosta jedno jaje dnevno, već je želeo da ima više. Ubio je gusku, rasporio je kako bi u njoj pronašao mnogo zlatnih jaja, ali u njoj nije pronašao ništa, pa je seljak ostao bez ičega.

Uobičajeno tumačenje ove basne je da ne bi trebalo da budemo pohlepni, već bi trebalo da budemo zadovovljni onim što imamo.

Međutim, Sriven R Kavi, nudi drukčiji pogled na priču.

U tumačenju Ezopove basne, Kavi je definisao proizvodnju (P) i proizvodni kapacitet (PK).

Ljudi mere efikasnost na osnovu količine artikala koje možemo da proizvedemo u jedinici vremena, a ne shvataju da to postoje dve komponente efikasnoti; postoji proizvod, (zlatno jaje) i postoji ono što stvara artikal, prozivodna mašina (guska).

Ako isljučivo obraćamo pažnju na količinu proizvedenih artikala i zanemarimo mašinu, pre ili kasnije ćemo se naći u poziciji seljaka koji je zaklao gusku.

Tipičan primer za to su ljudi koji zanemaruju fizičko zdravlje, koji ne paze šta jedu, rade prekovremeno, ne spavaju dovoljno da bi više postigli,… Oni pre ili kasnije plate zdravljem.

Isto će se desiti i sa pravim mašinama; ako ne održavamo naš računar, ili automobil, ili kosilicu za travu, pre ili kasnije će se pokvariti.

Dakle, da bismo zaista bili efikasni, moramo da nađemo balans između proizvodnje i proizvodnog kapaciteta.

Ako naša guska ne može da proizvodi više od jednog jajeta dnevno, ne bi je trebalo siliti jer ćemo u suprotnom ostati bez guske.

Do željenih rezultata se dolazi strpljenjem, a ne prečicama.

Ako su vam moji tekstovi zanimljivi, rado ću vam ih slati na vašu mejl adresu kako ih ne biste u buduće propustili, a sve što bi trebalo da uradite jeste da kliknete na dugme ispod i da se prijavite.

Podelite sa prijateljima:
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
WhatsApp
Štampa